level: 1. lekcija
Questions and Answers List
Utjecaj digitalnog poslovanja na konkurentnost poslovanja
level questions: 1. lekcija
| Question | Answer |
|---|---|
| Prva industrijska revolucija | Parni stroj omogućuje mehanički potpomognutu proizvodnju (kasno 18. st.) |
| Druga industrijska revolucija | Električna energija omogućava masovnu proizvodnju (početak 20. st.) |
| Treća industrijska revolucija | Računalna tehnologija omogućuje automatizaciju proizvodnje (početak 1970-ih) |
| Četvrta industrijska revolucija | Internet stvari omogućuje umrežene proizvodne pogone |
| Razine i vrste tehnologija kao preteča novim oblicima poslovanja | Uslužna tehnologija, proizvodna tehnologija i kombinacija uslužne i proizvodne tehnologije |
| Uslužna tehnologija | Istodobna proizvodnja i potražnja Output odgovara željama kupcima Kupac je dio proizvodnog procesa Neopipljiv output Radno intenzivno (kozmetičke i zdravstvene usluge, odvjetnički uredi, obrazovanje transport) |
| Proizvodna tehnologija | Roba se proizvodi za kasniju potrošnju Roba je uglavnom standardizirana Slabija interakcija s kupcima Output je opipljiv Velika razina kapitalnih ulaganja (prozvodnja automobila, zrakoplova i ruda, programiranje, pisanje knjiga) |
| Kombinacija uslužne i proizvodne tehnologije | Trgovina brze hrane, osigurajavajuće usluge, prodaja nekretnina, maloprodaja, iznajmljivanje automobila |
| Analiza utjecaja i primjene suvremene tehnologije na razini pojedinca | -dizajn posla -produktivnost -viđenje samih sebe -psihološki ugovori |
| Analiza utjecaja i primjene suvremene tehnologije na razini odjela/funkcijske jedinice | -struktura uloga -fizički raspored -obrasci interakcije -ponašanje nadređenih |
| Analiza utjecaja i primjene suvremene tehnologije na razini organizacije | -odnosi između odjela -organizacijska struktura -sustavi nagrađivanja -fleksibilnost organizacije -konkurentnost |
| Konkurentnost (Porter) | produktivnost kojom poduzeće ili država koristi svoje prirodne i ljudske resurse te kapital |
| Konkurentnost države (OECD) | označava mjeru sposobnosti zemlje da u uvjetima slobodnog i ravnopravnog tržišta proizvede robe i usluge koje su konkurentne na međunarodnom tržištu, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnog dohotka stanovništva |
| Konkurentnost poduzeća (OECD) | označava mjeru sposobnosti poduzeća da u uvjetima slobodnog i ravnopravnog tržišta proizvede robe i usluge koje su konkurentne na tržištu te poveća uspješnost poslovanja i vrijednosti poduzeća. |
| Konkurentnost proizvoda | odnosi se na sposobnost proizvoda/usluge da natržištu barem u jednoj karakteristici bude bolji (konkurentniji) od ostalih proizvoda na tržištu. |
| Čimbenici konkurentnosti | (npr.) kvaliteta proizvoda, snaga branda (ugled), inovativnost, tehničke karakteristike, brzina isporuke |
| Michael Porter | Razvio je ekonomske teorije i koncepte strategije koji se nose s mnogim najizazovnijim problemima s kojima se suočavaju korporacije, gospodarstva i društva, uključujući tržišno natjecanje i strategiju poduzeća, ekonomski razvoj, političko natjecanje, okoliš i zdravlje briga. Jedan od najutjecajnijih svjetskih mislilaca u području upravljanja i konkurentnosti. |
| Porterov moel 5 sila | Slika |
| Porterov model 5 sila značajnih za oblikovanje strategije | 1. Intenzitet konkurencije među postojećim konkurentima 2. Opasnost od ulaska novih konkurenata 3. Opasnost od ulaska supstituta 4. Pregovaračka moć kupaca 5. Pregovaračka moć dobavljača |
| Bruto domaći proizvod (BDP) | vrijednost svih dovršenih roba i usluga, koji su bili proizvedeni unutar jedne države u određenom vremenskom razdoblju. Bruto domaći proizvod je izražen u novčanim jedinicama, a uključeni su samo oni proizvodi i usluge koji su dovršeni i spremni za neposrednu potrošnju. Temeljna svrha izračunavanja bruto domaćeg proizvoda je dobiti uvid u gospodarsku aktivnost države. |