Kemija 1
🇬🇧
In Inglés
In Inglés
Practique preguntas conocidas
Manténgase al día con sus preguntas pendientes
Completa 5 preguntas para habilitar la práctica
Exámenes
Examen: pon a prueba tus habilidades
Pon a prueba tus habilidades en el modo de examen
Aprenda nuevas preguntas
Modos dinámicos
InteligenteMezcla inteligente de todos los modos
PersonalizadoUtilice la configuración para ponderar los modos dinámicos
Modo manual [beta]
El propietario del curso no ha habilitado el modo manual
Modos específicos
Aprende con fichas
Completa la oración
elección múltipleModo de elección múltiple
Expresión oralResponde con voz
EscrituraModo de solo escritura
Kemija 1 - Marcador
Kemija 1 - Detalles
Niveles:
Preguntas:
110 preguntas
| 🇬🇧 | 🇬🇧 |
| Imenuj! | A) laboratorijsku čašu, b) Erlenmeyerovu tikvicu, c) okruglu tikvicu s ravnim dnom, d) bocu za otopine, e) bocu za prah, f) Petrijeve zdjelice, g) tikvicu za destilaciju, h) lijevak, i) epruvetu, j) lijevak za odlijeljivanje, k) Liebigovo hladilo i l) satno staklo. |
| Imenuj! | 1- hvataljka s mufom 2- laboratorijska kliješta 3- metalni prsten s mufom 4- metalni stativ 5- tronožac |
| Imenuj! | A) porculanska zdjelica, b) porculanski lončić, c) porculanske jažice i d) tarionik s tučkom. |
| Imenuj! | Pogledaj sliku i zapamti |
| Dim je ____________ smjesa. | Heterogena, baš kao i kuhinjska sol |
| Što je suspenzija? | 1. To je heterogena smjesa 2. to je smjesa tekućine i čvrste tvari u kojoj su čestice čvrste tvari raspršene u tekućini u kojoj se ne otapaju! |
| Emulzija je... | Heterogena smjesa koja nastaje mućkanjem dviju tekućina koje se međusobno ne miješaju! Vidimo sastojke smjese: kapljice jedne tekućine u drugoj. |
| Kako odvojiti sastojke homogene smjese? | - isparavanje - hlapljenje - kristalizacija - destilacija - elektoliza - frakcijska destilacija |
| Destilacija... | Vodena para najprije se kondenzira u hladnijim dijelovima aparature, a zatim u Liebigovu hladilu. • Destilat je bezbojan, a boja sadržaja tikvice postaje sve tamnija. Tinta ne isparava. |
| Za veličinu čestica, najbolje odvajanje je: | Filtracija, dijaliza... |
| Na temelju mase i gustoće odvajamo : | Centrifugiranjem |
| Mijenjajući fizikalna svojstva, odvajamo pomoću: | Destilacije, sublimacije, (kristalizacije) |
| Ekstrakcija je? | Ekstrakcija je postupak odjeljivanja neke tvari iz homogene smjese s drugim tvarima, a temelji se na različitoj topljivosti neke tvari u dva otapala koja se ne miješaju. Ako je neku tvar potrebno ekstrakcijom izdvojiti iz otopine, onda treba odabrati takvo otapalo koje se ne miješa s otopinom koja se ekstrahira. |
| Dijaliza je | Dijaliza (grč. razrješavanje), postupak razdvajanja tvari iz otopine na temelju razlika u sposobnosti difuzije kroz polupropusne membrane |
| Ekstrakcija je: | Ekstrakcija je izdvajanje tvari iz homogenih smjesa na osnovi njene različite topljivosti u različitim otapalima koja se međusobno ne miješaju. |
| Kako se gustoća zraka mijenja s porastom temp? | Smanjuje se. |
| Kisik, je li teži ili lakši od zraka? | Kisik je teži od zraka, pokus s šibicom! |
| Kisik ________ gorenje, ali ___ gori. | Kisik PODRŽAVA gorenje, ali NE gori! |
| Je li kisik kemijski vrlo reaktivan? | Daa! S jako puno elemenata reagira i na mnoge načine! |
| Ima li dušik: a. boju b. miris c. okus | Ne, ne, ne. |
| Što je lakše kisik ili dušik? Dušik ili zrak? | Dušik je lakši i od kisika i od zraka! |
| Vodik je... | Najlakši među plinovima! |
| O čemu ovisi brzina kemijske reakcije? | O kemijskoj vrsti tvari, temperaturi, tlaku, veličine čestica, koncentracije reaktanta i katalizatora/ inhibitora. |
| Egzotermne reakcije... | Reakcije kojima se energija oslobađa u okolinu. Kada se nikakva energija ne troši za sustav, znači da se ona mora oslobađati! |
| Endotermne reakcije... | Koriste i troše energiju! |
| Najveću sličnost prema kemijskim svojstvima imaju slijedeći elementi: 1 2 3 | 1 halogeni 2 plemeniti plinovi 3 alkalijski |
| Alkalijske elemente nalazimo u prirodi u | Spojevima, jer su vrlo reaktivni! |
| Klor u prirodi dolazi samo u spojevima! Zašto? | Jer je jako reaktivan i time ga ne nalazimo u elementarnom stanju! |
| Svojstva klora... | Neugodnog, oštrog mirisa, teži je od zraka i OTROVAN je! Elementarni klor je plin žutozelene boje! |
| Kako su građeni čvrsti nemetali? | Od molekula! |
| Sumpor, svojstva... | Čvrsta žuta tvar, bez mirisa! Ne otapa se u vodi, ali se otapa u Ugljikovom disulfidu |
| Što su alatropske modifikacije? I navedi ih za a. sumpor b. ugljik | To su različiti oblici elementarne tvari nekog kemijskog spoja a. rompski i monoklinski sumpor b. dijamant, grafit i fuleren |
| SO2, svojstva... | Bezbojan plin, teži od zraka, Neugodnog mirisa, otrovan i ne gori. Također, ne podržava gorenje! |
| SO3... | Lako isparava jer je tekućina pri sobnoj t. , bezbojna tekućina, burno reagira s vodom. |
| H2SO4 svojstva... | 1 uljasta kiselina 2 bez boje 3 bez mirisa 4 jako nagriza kožu |
| Klorovodik i HCL aq, navedi svojstva | HCL g - teži od zraka, oštrog mirisa HCL aq - jaka kiselina |
| Kako to da struja može prolaziti kroz vodenu otopinu kiseline, ali ne kroz kiselinu? | Zbog slobodnih iona - disocijacija! H+ ioni i (npr) Cl- ioni: oni su slobodni! |
| Opiši postupak disocijacije... | HCl + H2O -> H3O+ + Cl- |
| Što daje kisela svojstva? | Oksonijevi ioni! |
| KOJE JE ZAJEDNIČKO SVOJSTVO SVAKE KISELINE? | To da sve daju SOLI nekim prikladnim postupcima! |
| Zašto je magnezij postojan na zraku, iako ga ne pronalazimo u prirodi kao elem. česticu? | Zbog zaštitnog sloja MgO |
| CaO, kako se dobiva? | Industrijski: CaCO3 -> CaO + CO2 |
| Svojstva CaO | ... bijela čvrsta tvar, drugi naziv živo vapno! |
| CaO u vodi, događaju se ? (2) | 1 - oslobađanje E 2 - Ca(OH)2 tj. kalcijev hidroksid |
| Koja je razlika između hidroksida i lužine? | Lužina- tekućina hidroksid - krutina! Lužina = otopina hidroksida |
| Kako se CaCO3 pojavlja u prirodi? | Kao vapnenac, mramor i ili kreda |
| Opiši postupak nastanka žbuke! | (voda ispari) ali: Ca(OH)2 + CO2 -> CaCO3 + H2O |
| Čvrsti hidroksidi pri otapanju u vodi ... | Disociraju! |
| Soli, su, ovise o | ... su spojevi aniona i kationa koji su neutralni ... ovise o kiselini tj. vrsti kiselinskog ostatka |
| Neke hidratne soli? | Modra galica, gips, gorka sol... |
| 2 važna svojstva soli: | 1 otopine su elektroliti 2 otopine soli imaju niže ledište od otapala |
| Načini dobivanja soli... | Reakcija: metal+ kiselina, metal + nemetal, metalni oksid + kiselina, neutralizacija! |
| Prilikom kojih od tih načina nastaje i voda? | A. neutralizacija b. oksid metala + kiselina |
| CO2, svojstva: | To su : neotrovan plin, ali zagušljiv, teži od zraka! I ima relativno nisko ledište -78ºc |
| Ugljikov monoksid... svojstva... | 1 otrovan je plin 2 bez mirisa 3 teško se osjeti 4 ne topliv u vodi |
| Organski spojevi, svojstva: | - imaju nisko talište - često netopljivi u vodi (polarnost ili ne) - topljivi u organskim otapalima - lako zapaljivi |
| Urea... | Fredrich Whöler, prvi organski spoj dobiven iz anorganskog! |
| Objasni pitanje o zasićenosti alkana? | Jer imaju jednostruku vezu, "već su puni". |
| Opća formula alkana: | Cn H2n + 2 |
| Što je supstitucija i za koga je karakteristična? | To je reakcija zamijene, za alkane. |
| Svojstva alkana: | 1 netopljivi u vodi 2 manja gustoća od vode 3 pri sobnoj t. su slabo reaktivni - parafini |
| Ukapljeni plin je smjesa... | Butana + propana! |
| Formula alkena... | Cn H2n |
| Eten/Etilen svojstva... | ... bezbojan plin, lakši od zraka, ne otapa se u vodi |
| Tko može obezbojiti bromnu vodu/ otopinu joda | Alkeni i alkini. |
| Zbog čega su alkeni/alkini reaktivni? | Zbog svoje dvostruke i trostruke veze! |
| Alkini, formula: | Cn H2n - 2 |
| Etin, svojstva... | On je lakši od zraka, vode, ne otapa se u vodi i bezbojan plin. |
| C6H6, tj. areni, svojstva: | Benzen je pri sobnoj temp. tekućina i opasan po zdravlje, kancerogen! |
| Areni se upotrebljavaju u: | Industriji za: deterđente, boje, polimere i lijekove. |
| Funkcijska skupina alkohola je: | OH, a formula je Cn H2n + 1 + OH |
| OH u alkoholima uzrokuje... | ... reaktivnost, otapanje u vodi do određenog broja C i miješanje s vodom! I lako su zapaljivi. |
| Kako metanol gori... | Plavičastim plamenom. |
| Glicerol je? | Propan - 1,2,3 - triol |
| Formula karb. kiseline je... | Cn H2n + 1 + COOH |
| Karboksilni ion je: | COOH- |
| Soli karboksilnih kisl. dobivamo: | 1 neutralizacijom (nastane i voda) 2 metal i kiselina (nastane H2) 3 potiskivanjem soli ugljične kiseline (nastane voda i CO2) |
| Metanska kisl. svojstva: | U dodiru s kožom, opekline, bezboje, oštrog mirisa, miješa se s vodom! |
| Etanska kiselina, svojstva: | 1 bezboje 2 oštrog mirisa 3 nastaje octenim vrenjem |
| Višemasna kiselina, koja nije zasićena? | Je oleinska kiselina (oil). |
| Kako nastaju esteri? | Nastaju reakcijom (esterifikacijom) karboksilne kiseline i alkohola |
| Hidroliza estera jes analiza koja rastavlja ester na: | Alkohol + kiselinu! |
| Kemijski sastav biološko važnih spojeva je: | Esteri glicerola + karboksilnih kiselina (višemasna) |
| Mast + voda --(lipoza)--> glicerol + masne kiseline što nastaje daljnjim razdvajanjem | Nastaje CO2 i H2O i energija. |
| Svojstva masti i ulja: | Oboje- nisu topljivi u vodi, ali jesu u organskim otapalima |
| Masti grade: | Zasićene masne kiseline |
| Ulja grade: | Nezasićene masne kiseline |